Mnogi ljudi veruju da su kapitalizam i imperijalizam jedna te ista stvar, ili da su u najmanju ruku veoma blisko povezani. Profesor Stephen Davies objašnjava da to nije slučaj. Dok se kapitalizam zasniva na dobrovoljnoj razmeni koja koristi svim stranama, imperijalizam je zasnovan na eksploataciji i upražnjavanju političke moći općenito podržanom upotrebom vojne sile. Izvor: LearnLiberty.org

Preveo: Jadranko Brkić

(video i na dnu transkripta)

Transkript:

Mnogi ljudi veruju da su kapitalizam i imperijalizam jedna te ista stvar, ili da su u najmanju ruku veoma blisko povezani. U stvari, oni su kontradiktorni i suprotstavljajući sistemi ekonomske i političke organizacije. Zbog ove zabune, mnogi ljudi krive kapitalizam i svjetski sistem trgovanja za loše stvari koje su se desile u prošlosti ili se dešavaju sada, kao što su eksploatacija siromašnih, masovna glad i slično. Međutim, imperijalizam i imperije su ti koje treba kriviti. Pa šta su to ta dva različita sistema?

Kapitalizam je sistem slobodne razmjene robe i usluga između pojedinaca na dobrovoljnoj osnovi u okviru vladavine prava i u sistemu prava na privatnu svojinu. Drugim riječima, to je sistem dobrovoljne razmjene u kojoj svi učesnici u razmjeni imaju korist. Imperijalizam, nasuprot kapitalizma, je sistem odnosa baziranih na vlasti. U suštini, to je sistem u kojem su pojedine grupe privilegovanih ljudi u jednom dijelu svijeta u stanju da izvuku nezaslužen prihod od ljudi u drugim dijelovima svijeta kroz upotrebu eksploatatorskog odnosa moći, najčešće uz pomoć lokalnih saučesnika.

Suština je korištenje političke moći a na kraju i vojne sile da se uspostave ekonomski odnosi koji su prinudni i eksploatatorski. Imperiji su postojali tokom cijele ljudske istorije. U stvari, postoji toliko mnogo primjera imperija da je teško znati gdje uopšte početi. Tako je na primer početkom 17. vijeka, Nizozemska republika stvorila Nizozemsku Istočnoindijsku Kompaniju. To je bio način na koji su privilegovani trgovci posebice iz pokrajina Holandije bili u stanju da dobiju monopolsko pravo da trguju sa ljudima iz današnje Indonezije i bili su u mogućnosti da koriste monopol i vojnu moć Nizozemske Republike da uspostave i eksploatatorsku i političku dominaciju nad stanovništvom tog dijela svijeta.

Kasnije su i Englezi uzeli dio kolača i stvorili svoju Istočno Indijsku Kompaniju, koja je više od 150 godina nemilosrdno eksploatisala mnoge ljude indijskog potkontinenta, naročito u Bengalu, ali i drugdje. Još jednom imali smo politički privilegovane grupe ljudi podržavane vojnom moći države u uspostavljanju trgovinskih odnosa sa ljudima u drugim dijelovima svijeta, a koji nisu bili na dobrovoljnoj bazi i koji su bili veoma eksploatatorski. U skorije vrijeme na Karibima, United Fruit kompanija je uz podršku američke federalne vlade uspjela da uspostavi slično eksploitativne odnose sa ljudima u dijelovima centralne Amerike, kao što su Honduras i Gvatemala.

Važno je shvatiti to da iako su to profitabilna trgovačka preduzeća ona nisu bila prava kapitalistička komercijalna preduzeća u pravom smislu te riječi. Profiti koje su stekli nisu ostvareni slobodnom konkurencijom ili dobrovoljnom kooperacijom sa voljnim kupcima i prodavačima, već upotrebom političke moći. Da smo imali pravi kapitalistički sistem, imali bismo mnogo slobodne trgovine između ljudi u drugim dijelovima svijeta, ne samo sa ljudima iz SAD ili Velike Britanije, već i sa drugim ljudima iz drugih dijelova svijeta. Postojalo bi mnogo više dobrovoljnih i uzajamno korisnih odnosa.

Rezultati imperijalizma generalno nisu dobri. Ne samo da imperijalizam dovodi do političke korupcije i eksploatacije siromašnih ljudi, već i često ima vrlo katastrofalne rezultate, kao što su ogromna glad koja se događala u kasnom viktorijanskom periodu u mnogim dijelovima svijeta. Posebice 1890 godine, prije svega u Indiji, ali i drugdje, a za što je često krivljen kapitalizam, a što je u stvari jasno bio rezultat politike Britanske imperije i drugih kolonijalnih sila u to vrijeme. Dakle, pouka koju iz ovoga trebamo izvući je slijedeća: imperijalizam nije niti je ikada bio najviši stadijum kapitalizma. U najmanju ruku, imperije su postojale daleko prije nego je kapitalizam i nastao. Kapitalizam i imperijalizam nisu komplementarni, već kontradiktorni i neprijateljski sistemi političke, ekonomske, i društvene organizacije. Kada je jedan od njih u procvatu, drugi mora opadati.

Video:

About LillyT

:))) Rođena između hipi pokreta i panka; odrasla u socijalizmu zastićena od vremena i prostora. Bila i ostala buntovnik i isterivač "djavola" ničim izazvana. Jos se nije umorila od svog životnog puta hodanja po žici, što joj je bilo i ostalo pretežno zanimanje u večnom opiranju pokusajima drustva da je oblikuje

One response »

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s