Kako su se integrirali u vlast i obavestajne sluzbe novonastalih drzava to je neverovatno, ja mislim da ce se za 20  godina studenti uciti na fakultetima politickih nauka sirom sveta o njihovoj akciji integracije na najvisa mesta drzava cije su pobornike proganjali i ubijali prethodnih 50 godina.

http://www.hrhb.info/showthread.php?t=2778

Aleksandar Vasiljević rođen je 1938. godine u selu Vitkovac kod Kraljeva, a od 1944. godine njegova porodica živi u Kragujevcu. Pohađao je Vojnu akademiju između 1958. i 1961. godine, a tokom svoje karijere je radio u upravi za bezbednost od 1961. do 1964. godine. 1982. godine je postao načelnik Uprave za bezbednost. Od 1986. do 1988. godine je bio načelnik Kontraobaveštajne službe u okviru Uprave za bezbednost SSNO, odnosno Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu. Od 8. jula 1990. godine je bio zamenik načelnika Uprave za bezbednost i na tom položaju je ostao do 16. juna 1991. godine kada je postavljen za načelnika te Uprave. Preuranjeno je penzionisan 8. maja 1992. godine, a 7. aprila 1999. godine je ponovo postavljen na položaj zamenika načelnika Službe bezbednosti Vojske Jugoslavije i na tom položaju ostao do marta 2000. godine, a potom postavljen za savetnika za bezbednost načelnika Generalštaba vojske. Penzionisan je 31. decembra 2000. godine, a konačno je napustio službu 31. marta 2001. godine.
General Aleksandar Vasiljević je tokom ratova u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bio na položaju načelnika Kontraobaveštajne službe u okviru Uprave za bezbednost SSNO, a njegovo najaktivnije angažovanje tokom ratova je bilo u bici za Vukovar. Na početku rata u Bosni i Hercegovini Alkeksandar Vasiljević je prevremeno penzionisan, a njegovo učešće u ovom ratu je bilo tokom oslobođenja Zvornika. Tokom Nato intervencije protiv SRJ 1999. godine general Vasiljević je vraćen na položaj načelnika Uprave za bezbednost, a kasnije je postavljen na mesto savetnika načelnika Generalštaba VJ, gde se zadržao konačnog penzionisanja 2001. godine.
General Aleksandar Vasiljević je penzionisan 31. decembra 2000. godine tokom sukoba na jugu Srbije, a konačno je napustio službu tokom hapšenja Slobodana Miloševića 31. marta 2001. godine.
Aleksandar Vasiljević je prema tvrdnjama Vojislava Šešelja, jedan od organizatora zločina na Ovčari, a da su brojni ratni zločini koji se njemu pripisuju u optužnici, dela generala Vasiljevića. Hrvatska je protiv generala 2008. godine podigla optužnicu i raspisala međunarodnu poternicu.
Penzionisani general Vojske Jugoslavije i savetnik crnogorskog ministra policije Nedeljko Bošković je izneo teške optužbe na račun bivšeg šefa kontraobaveštajne službe Vojske Jugoslavije, generala Aleksandra Vasiljevića. Bošković u intervjuu za list „Publika“ tvrdi da je Vasiljević trgovao oružjem i vojnom opremom s bivšim ministrom policije Bosne i Hercegovine Alijom Delimustafićem. Srpski kontraobaveštajac i bivši član grupe Pauk Jugoslav Petrušić je 2010. godine izneo optužbe protiv generala Vasiljevića kao jednog od najodgovornijih za Raspad Jugoslavije i za umešanost u brojne ratne zločine tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu i Metohiji, među kojima je i zločin u Srebrenici. On je optužio generala za umešanost u trgovinu oružjem u Rusku federaciju i Zemlje trećeg sveta. U intervjuu za list „Pravda“ general Vasiljević je odbacio optužbe za bilo kakvu umešanost u trgovinu oružjem i da tadašnje rukovodstvo SFRJ nije adekvatno reagovalo na njegova upozorenja o tajnom naoružanju Hrvatskih paravojnih formacija. O optužbama za saradnju sa stranim obaveštajnim službama, general Vasiljević je rekao da ni on ni organi bezbednosti JNA, izuzev nekoliko pojedinaca, koji su se tih godina upleli u kolo generala Nedeljka Boškovića koji je nasledio generala Vasiljevića nakon penzionisanja. Na optužbe Jugoslava Petrušića, general Vasiljević je u intervjuu za list „Pravda“ odgovorio da je grupa Pauk u kojoj je učestvovao i Jugoslav Petrušić, bila optužena za pokušaj atentata na bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića i da su pušteni snimci jednog od optuženih kako se ispoveda isledniku DB-a, a da je jedan od optuženih nakon prebijanja izneo optužbe protiv generala da je tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine, prilikom posete Moskvi trgovao oružjem. General Vasiljević je učestvovao u mnogim sudskim procesima pred međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Hagu kao svedok optužbe i suda.
General Aleksandar Vasiljević je autor knjige „’Štit'“ — akcija Vojne bezbednosti“ sa podnaslovom „Dnevničke beleške operativca“, ali i o silnim prozivkama na njegov račun, naglom penzionisanju i ponovnom aktiviranju za vreme agresije NATO-a na SRJ.

Published on Nov 16, 2012

https://www.facebook.com/GoliZivot
Nekad bilo – Aleksandar Aca Vasiljevic
Urednik i voditelj:Sinisa Mihailovic
PTPC, Banja Luka

Problem je bas u tome kad se pogleda sa distance vreme u kojem se odigravalo stvaranje na primer hrvatske drzave. zasto nije doslo do beskompromisnog hapsenja i sudenja udbaskim kadrovima???

Sest drzava istocnog bloka su jos revolucijama iz 1989.g srusili komunjare,sovjetski savez u vreme pocetka rata je pred izdisajem a to znaci da je jedina komunisticka drzava u evropi osim ex yu u to vreme je albanija. U slucaju mirnog razilazenja netreba ni pisati sta bi cekalo bivse visoko pozicionirane komunjare a o pripadnicima UDBE da nepricam. Da ne bi bilo zabune nikako ne treba zagovarati nesto slicno tezi „dogovoreni rat“ ali itekako mislim da je udba potpirivala velikosrpske ideje jer sukob nacionalista im je bio najlaksi put za infiltriranje u novonastale drzave.

 Najmračnije zločinačke tajne Mesićeva i Josipovićeva obavještajnog sustava

.

VIDEO: Njemačka ARD TV: Hrvatska štiti Udbaše koji su ubijali hrvatske emigrante

 

Ljubica Miličević: Strahujem od Udbinih ubojica, još su na slobodi

 

UDBAŠI nedodirljivi i danas!

 

UDBA – Uprava državne sigurnosti (bezbednosti) jučer i danas –

Ako vam nije poznato što rade danas, poslušajmo što su radili jučer

 

BIVŠI AGENT UDBE OTKRIVA: Udba pomogla Tuđmanu da dođe na vlast, jer jedini od kandidata nije mrzio Tita

 

APEL SRPSKOM NARODU objavljen je 13. avgusta 1941. godine u novoformiranom okupatorskom listu »Novo vreme«, tada glavnom glasilu u Srbiji, ciji su direktori bili Vlado Ribnikar, po instrukcijama Komunisticke partije Jugoslavije i Dragomir Stojadinovic, brat Milana Stojadinovica.
Ko je pisao tekst APELA ne moze se iz sadrzaja zakljuciti, ali je tako intoniran da se moze sa sigurnoscu konstatovati da je objavljen uz saglasnost i odobrenje vojne uprave u Srbiji i Gestapoa. Ovaj dokument »srpskih rodoljuba«, kako ga novi tumaci istorije najcesce nazivaju, nastao je u vrijeme snazne njemacke ofanzive i prodora u dubinu sovjetske teritorije, kada je izgledalo da bi njemacka mogla dobiti rat, i u uslovima beskrupuloznih postupaka okupatora u Srbiji. U takvim prilikama, ocito je da su brojne istaknute licnosti srpskog drustva nastojale da obezbijede sopstvenu sigurnost dodvoravajuci se njemackom okupatoru. Sadrzajem APELA iskazali su svoju privrzenost okupatoru osudjujuci komunisticki ustanak na samom njegovom pocetku. Interesantno je primijetiti da ova srpska elita nije nikada digla svoj glas protiv cetnika, koji su, takodje, u pocetku svoga organizovanja 1941. godine i sami preduzimali izvjesne diverzantske i oruzane akcije protiv njemackog okupatora, dok nijesu kasnije otvoreno stali na njemacku stranu.
Sadrzaj APELA SRPSKOM NARODU, koji prenosimo integralno sa imenima potpisnika odise gebelestvinom, propagandistickom ostrascenoscu protiv dijela sunarodnika drugih ideoloskih uvjerenja. U cjelini je antiustanicki i antikomunisticki intoniran, sto potvrdjuju izrazi – »saka tudjinskih placenika i sabotera«; »zlocinacki boljsevizam«; »razbojnicke bande sastavljene od komunista i odbjeglih robijasa«; medjunarodni rusitelji »najsvetijih tekovina evropske kulture«; komunisticki zlocinci, »zlotvori srpskog naroda i njegove buducnosti«.
I u takvoj atmosferi beznadja i izgubljenosti bilo je istaknutih pojedinaca koji nijesu potpisali Apel. Ostala je prica da je poznati profesor Beogradskog univerziteta Milos Djuric vec bio usao u dvoranu Kolarcevog univerziteta kada se apel potpisivao, pa je vidjeci o cemu je rijec, poceo da se povlaci prema izlazu. Jedan kompozitor i dirigent je to primijetio i javno ga ukorio rijecima: »Ne bezi, Milose«, a stari profesor je pred svima odgovorio: »Lako je tebi, ti u diple sviras, a ja svojim studentima etiku predajem«. Ili, prica se, takodje, da je donosilac Apela pokucao na vrata Iva Andrica u njegovom beogradskom stanu i saopstio mu razloge posjete, pitajuci ga istovremeno: »Gospodine, jeste li Vi Ivo Andric«? na sto mu je smireni pisac i diplomata odgovorio: »Gospodine, prenesite onima koji su Vas poslali da gospodin Ivo Andric nije kod kuce«. Apel takodje nijesu potpisali Isidora Sekulic, vajar Sreten Stojanovic i jos jedan broj srpskih intelektualaca.

Srpski narod dozivljava teske dane. U ovim sudbonosnim casovima, duznost je svakog Srbina, svakog pravog rodoljuba, da svim svojim snagama pomogne da se u zemlji sacuva mir i red, jer je samo tako moguce da se uspesno izvrsi veliko delo nacionalne obnove otadzbine i nasem napacenom narodu obezbedi bolja buducnost.
U trenuku kada ogromna vecina naseg naroda jasno uvidja da je to jedini put naseg nacionalnog spasenja, saka tudjinskih placenika i sabotera po naredbama zlocinackog boljsevizma svojom bezumnom akcijom dovodi u pitanje sve napore na sredjivanju nasih prilika i namerno pokusava da u zemlji izazove pozar unistenja i istrebljenja, u varljivoj nadi da ce time nesto pomoci svojim gospodarima.
Razbojnicke bande, sastavljene od komunista i odbeglih robijasa, koji su se odmetnuli od vlasti, upropascuju narodnu imovinu, ubijaju i pljackaju nase sugradjane i ugrozavaju zivote nevinih zena i dece.
Ovim svojim nedelima ti zlocinci dovode u pitanje opstanak celokupnog naseg stanovnistva, cele srpske nacije.
Svaki trezven i pametan Srbin, svaki dobronameran sin ove zemlje koji misli svojom glavom shvata opasnosti koje nam prete. Njegova su strahovanja opravdana kada se imaju na umu opasnosti kojima je jedna pobedjena zemlja izlozena kada se u njoj pomuti mir. Njegovo je gnusanje izazvano narocito kada se na ponudu pobednika za lojalnu saradnju, odgovara pucanjem iz zasede. Ovakav mucki i nedostojan nacin borbe ne odgovara viteskom duhu naseg naroda, i baca tesku ljagu na ceo srpski narod.
Nas narod nije komunista, niti ima ma kakve veze sa ovim medjunarodnim rusiocima nasvetijih tekovina evropske kulture. Zbog toga ne smemo vise skrstenih ruku gledati kako nas oni na nase oci guraju u ponor.
Ne smemo dopustiti da usled njihovih zlocina i ovaj deo nase zemlje, ovo ostrvo spasenja celokupnog srpskog naroda, bude ugrozeno, a nas narod desetkovan i prognan iz svojih domova.
Kucnuo je poslednji cas da se prenemo i ustanemo u odbranu svog opstanka.
Duznost je svakog pravog srpskog rodoljuba da svima silama nastane da se onemoguce paklene namere komunistickih zlocinaca.
Zato pozivamo celokupan srpski narod da odlucno u svakoj prilici i svima sredstvima pomogne nase vlasti u borbi protivu ovih zlotvora srpskog naroda i njegove buducnosti.

PROVERITE DA NIJE NEKO VAMA BLISKO IME MEDJU „RODOLJUBIMA“ KOJI SU 1941. POTPISALI OVAJ APEL:

Episkop niski dr. Jovan; episkop zvornicko-tuzlanski Nektarije; episkop budimljanski Valerijan; vikar Nj. Sv. Patrijarha; dr. Kosta Kumanudi, biv. pretsednik Narodne skupstine; dr. Miroslav Spalajkovic, poslanik u penziji; Aleksandar Cincar-Markovic, bivsi ministar inostranih poslova; Josif Kostic, senator i armirski djeneral u penziji; Petar V. Kosic, armiski djeneral; dr. Velizar Jankovic, ministar u penziji; Dragutin Pecic, bivsi ministar; Aleksandar Mijovic, bivsi ministar; Milan Acimovic, bivsi. ministar; dr. Svetislav Popovic, bivsi ministar; Dusan Letica, bivsi ministar; Dimitrije Ljotic, bivsi ministar; Rista Jojic, bivsi ministar; dr. Lazar Markovic, bivsi ministar; Ziza Rafajlovic, bivsi ministar i ban; Djura Jankovic, bivsi ministar; Spasoje Piletic, bivsi ministar; Panta Jovanovic, bivsi ministar; Vojislav Djordjevic, bivsi ministar; Vasa Jovanovic, bivsi ministar; Dusan Pantic, bivsi ministar; Ugrin Joksimovic, bivsi senator; dr Jovan Radonjic, senator i clan Srpske Kralj. akademije; Momcilo Jankovic, advokat i bivsi narodni poslanik; Tasa Dinic, pukovnik i biv. narodni poslanik; Djura Kotur, biv. senator; Jovan Radulovic, biv. narodni poslanik; Milan Stoimirovic-Jovanovic, biv. narodni poslanik; Dragomir Stojadinovic, bivsi narodni poslanik; dr Aleksandar Belic, predsednik Srpske Kraljevske akademije nauka; inz. Petar Micic, rektor Univerziteta; Rusomir Jankovic, pretsednik Kasacionog suda; Milan N. Jovicic, predsednik Apelacionog suda; Dragisa Leovac, zamenik pretsednika Drzavnog saveta; Milivoje Puric, pretsednik Glavne kontrole; dr. Milan Radosavljevic, guverne Narodne banke; Toma Rosandic, vajar i rektor Umetnicke likovne akademije; dr Aleksandar Jovanovic, rektor Ekonomsko-komercijalne skole; Petar Konjovic, rektor Muzicke akademije; dr Milosav Stojadinovic, ppretsednik Beogradske opstine; Nikola Belovic, pretsednik Trgovacke omladine; dr. Jovan Mijuskovic, potpredsednik Lekarske komore; Vlada Ilic, predsednik Industrijske komore; Mihailo L. Djuric, predsednik Trgovacke komore; Milan Stojanovic, tasner i pretsednik Zanatske komore; inz. Dusan Glisic, pretsednik Inzenjerske komore; Ivan M. Milicevic, potpredsednik Beogradske opstine; Bosko Bogdanovic, pomocnik ministra prosvete u penziji; Veljko Petrovic, knjizevnik i clan Srpske Kraljevske akademije nauka; Djoka Jovanovic, vajar i clan Srpske Kraljevske akademije; Ranislav Avramovic, pomocnik ministra u penziji; dr. Laza Stanojevic, prof. Univerziteta; dr. Svetomir Ristic, prof. Vise pedagoske skole; Velibor Jonic, profesor; dr. Mihailo Ilic, prof. Univerziteta; dr. Ljubomir S. Dukanac, prof. Univerziteta; Radivoje Nikolic, drz. sav. u penziji; dr. Milos Radojkovic, prof. Univerziteta; dr. Milos Moskovljevic, prof. Vise pedagoske skole; Radoje Jankovic, ministar na strani u penziji; Milos Lazarevic, ministar na strani; Branko Lazarevic, ministar na strani; dr. Milan Horvatski, pomocnik ministra; Mirko Kostic, prof. Univerziteta i biv. nar. poslanik; Nikola Stanarevic, direktor Post. stedionice; dr. Milan Kasanin, knjizevnik i direktor Muzeja; dr. Svetislav Stefanovic, knjiz.; inz. Milosav Vasiljevic, dr. Stevan Ivanic, pomocnik ministra; inz. Stanislav Josifovic, pomocnik ministra; Buda Cvijanovic, pomocnik ministra; Aleksa Matanovic, drzavni savetnik; Dragisa Zdravkovic, drzavni savetnik; Dobra Petkovic, clan Gl. kontrole; dr. Kosta Lukovic, knjizevnik i novinar; Jovan Tanovic, novinar i pretsednik izdavackog preduzeca „Politika“ A. D. Jovan Tomic, prof. Univerziteta; dr. Branko Miletic, prof. Univerziteta; dr. Ivan Arkovljevic, prof. Univerziteta; inz. Djordje Mijovic, prof. Univerziteta; dr. Relja Popovic, prof. Univerziteta; Vladimir-Velmar Jankovic, knjizevnik; Djordje Peric, novinar; Sima Pandurovic, knjizevnik; Ratko Parezanin, novinar; Damljan Kovacevic, knjizevnik; dr. Viktor Novak, prof. Univerziteta; Darko Petrovic, inz.; dr. Milan Budimir, prof. Univerziteta; dr. Ljubisa Vulovic, prof. Univerziteta; dr. Voja Mladenovic, prof. Vise pedagoske skole; Teofan Ristic, docent Ekonomsko-komercijalne skole; Milorad Dimitrijevic, inz.; Dusan Vasic, protojerej; Milorad Mihailovic, protojerej; Bozidar Prokic, sudija Apelacionog suda; Milan Bozic, sudija Apelacionog suda; dr. Djordje Pesic, pretsednik „Jugorasa“; Aleksa Pop Mitic, trgovac; Rada Dimic, industrijalac; Radomir Puljevic, trgovac; Lazar Petrovic, trgovac; Nikola Simic, trgovac; Mihailo S. Svabic, direktor Hipotekarne banke Trg. fonda; Milivoje Kostic, izvoznik; Svet. J. Jelic, direktor Izvozne banke; Dimitrije Bogojevic, direktor Trgovacke banke; Jovan S. Obradovic, dir. Osiguravajuceg drustva „Dunav“; Ilija Bogdanovic, gradjevinar; Milutin Popovic, posl.; inz. Drag. Petrovic; inz. Jovan Milosavljevic; Miodrag Kuzmanovic, advokat; Franja Galijan, advokat; Slobodan D. Subotic, advokat; Drag. Saicic, inzenjer; Vlad. A. Bogdanovic, pretsednik Saveza ugostitelja; dr. Branimir Males, nac. Ministar. prosvete; Vladimir Vujic, knjizevnik; Petar J. Odavic, knjizevnik; Svetozar Spazacevic, novinar; Ljubomir Aleksic, nac. Min. prosvete; Stevan Stankovic, sekr. Akad. likovne umetnosti; Sinisa Kordic, knjizevnik i direktor gimnazije; Milan Nedeljkovic direktor skole za prim. umetnost; Mihailo Popovic, protojerej; Ilija M. Parakos, direktor „Dirisa“; Momir Veljkovic, upravnik Narodnog pozorista; Momcilo Milosevic, upravnik drzavne stamparije; dr. Jovan Gasic, glavni sekretar Beogradske berze; dr. Cvetko Gregoric, glavni sekretar Saveza industrijalaca; Nikola Petrovic, trgovac; Nikola Zivkovic, trgovac; Atanasije Urosevic, trgovac; Marinko Grujicic, izvoznik; Petar Mladenovic, direktor Cinovnicke banke; dr. Josip Spoljar, direktor Osiguravajuceg drustva; dr. Milos Trivunac, dekan i profesor Univerziteta; dr. Mihailo Radovanovic, profesor Vise pedagoske skole; dr. Pavle Vujovic, profesor Univerziteta; dr. Borivoje G. Milojevic, profesor Univerziteta; dr. Milan Mirkovic, docent Univerziteta; dr. Stanko Skerlj, profesor Univerziteta; dr. Vukic M. Micevic, vanredni profesor Univerziteta; dr. Dimitrije Antic, profesor Univerziteta; dr. M. Vidanovic, profesor Univerziteta; dr. Filip Medic, profesor Vise pedagoske skole; dr. Slobodan Popovic, prof. Univerziteta; dr. Milan Todorovic, prof. Univerziteta; dr. Radivoje Kasanin, prof. Univerziteta; dr. Dimitr. Stefanovic, prof. Univerziteta; dr. Drag. Arandjelovic, prof. Univerziteta; dr. Vanlic, profesor Vise pedagoske skole;

Milutin Jovanovic, direktor banke; Vasa Petrovic, direktor banke; Milan Divjak, industrijalac; Djordje Andjelkovic, stampar; Dragutin Urosevic, trgovac; R. Jovanovic, izvoznik; Ljubomir Saracevic, izvoznik; M. Krsmanovic, protojerej; dr. Branislav Krstic, direktor Zenske uciteljske skole; inz. Andra Popovic, inz. A. Petrovic, Sergije Baltic, privatni cinovnik; dr. Dusan Uzelac, direktor Narodne banke; dr. Miloje Stoiljkovic, profesor Univerziteta; dr. Djoka Slijepcevic, docent Univerziteta; dr. Jovan Djordjevic, profesor Univerziteta; Stevan Jovanovic, nacelnik Ministarstva prosvete; Panta Arandjelovic, nacelnik Banske uprave; dr. Jovan Erdeljanovic, prof. Univerziteta; dr. Milutin Milankovic, profesor Univerziteta i clan Srpske Kraljevske akademije; dr. Toma Zivanovic, prof. Univerziteta; dr. Djordje Tasic, profesor Univerziteta; dr. Miodrag Ibrovac, profesor Univerziteta; Djurdje Stojanovic, privatni cinovnik; Nikola B. Jovanovic, generalni sekretar Udruzenja glumaca; Vladeta Dragutinovic, clan Narodnog pozorista; inz. Dusan Djordjevic, operski pevac; Nikola Cvejic, operski pevac; dr. Adam Bogosavljevic, visi savetnik Mininsarstva prosvete; Mihailo Voncina, trg.; Stevan Skoric, prets. Udruz. trg. mlekom; Jezdimir Milosavljevic, trg.; Dusan Lazic, trg.; Rista Rakocevic, skolski nadzornik; Todor Dimitrijevic, upravitelj skole; Miodrag Jankovic, upravitelj skole; Vladan S. Lapcevic, upravitelj skole; Dragan Dodos, trgovac; Aleksandar Bogojevic, direktor banke; Dimitrije Milosavljevic, trgovac; dr. Velimir Mihailovic, upravnik Opste drzavne bolnice; dr. Nikodije Blagojevic, sef Odelenja Opste drzavne bolnice; dr. Miodrag Markovic, lekar; inz. Svetozar Matijasevic, inz. Nikola Lalic; inz. Vasa Todorovic; dr. Miodrag Vracevic, lekar; dr. Zika Markovic, lekar; dr. Vlastimir Ivkovic, lekar; dr. Milica Micic-Ivanic, lekar; dr. Sima Ilic, lekar; dr. Milan Vlainac, profesor Univerziteta; dr. Nikola M. Popovic, profesor Univerziteta; dr. Vojislav Miskovic, profesor Univerziteta; dr. Sava Jankovic, privatni docent; Miodrag M. Matic, upravnik Glavnog telegrafa; Nikola Radovanovic, zamenik direktora Posta, telegrafa i telefona; Velja Pavlovic, inspektor; Ceda Radojkovic, vice-guverner Narodne banke; Slavko Teokarovic, industrijalac; Milan Janosevic, trgovac; Branislav Janosevic, trgovac; Luka Soldatovic, trgovac; Drag. A. Stula, industrijalac; Branko Stojanovic, trgovac; Milo Seferovic, visi savetnik; inzenjer Petronije Jokic, savetnik; dr. Z. Miladinovic, v. savetnik; dr. Lazar Mirkovic, profesor Univerziteta; dr. Borivoje Z. Milojevic, prof. Univerziteta; dr. Ljubomir Bajalovic, prof. Ekonomsko-komercijalne skole; inz. Dragomir Jovanovic, profesor Univerziteta; dr. Ivan Djaja, prof. Univerziteta; dr. Ilija Przic, profesor Univerziteta; dr. Dusan Popovic, profesor Univerziteta; dr. Milosav Lutovac, prof. Ekonomsko-komercijalne skole; dr. Mil. V. Jovic, prof. Ekonomsko-komercijalne skole; dr. Simeon Gacesa, prof. Ekonomsko-komercijalne skole; dr. Fehim Barjaktarovic, prof. Univerziteta; dr. Jovan Lovcevic, prof. Univerziteta; dr. Dusan Glumac, prof. Univerziteta; Svetislav Petrovic, profesor Vise pedagoske skole; dr. Branislav Stanojevic, prof. Univerziteta; dr. Milan Fotic, profesor Univerziteta; dr. Vladimir R. Petrovic, profesor; dr. Miloje M. Milojevic, profesor Muzicke akademije; dr Radoslav Brasovan, profesor Univerziteta; Radoslav Brasovan, profesor Univerziteta; dr. Dusan Boric, profesor Univerziteta; dr. Gojko Ruzic, profesor Univerziteta; dr. Milan Vladisavljevic, profesor Univerziteta; dr. Jovan J. Tucakovic, profesor Univerziteta; dr. Branislav Sljivic, profesor Univerziteta; Bozidar Stojkovic, profesor Vise pedagoske skole; dr. Ilija Djuricic, profesor Univerziteta; dr Radoslav Grujic, profesor Univerziteta; dr. Rastislav Maric, profesor Univerziteta; Dusan Milojkovi, nacelnik Ministarstva; Stanoje Protic, clan Glavne kontrole; Vlad. Bublik, direktor Osiguravajuce banke; Spasoje Spasojevic, trgovac; Zivko Sajkovic, trgovac; Jovan Kostic, visi inspektor Narodne banke; Anton Vosic, trgovac; Petar Mladenovic, trgovac; Bor. Jankovic, cl. firme Maricic i Jankovic; Mil. Stokic, clan firme Todor Mraovic; Zezelj Andra, inspektor; Radulovic Branko, savetnik Ministarstva; Vasa Jovanovic, potpredsednik Industrijske komore; Boza M. Vicentijevic, advokat; dr. St. Nizetic, lekar; dr. Bora Popovic, lekar, dr. Dobrivoje Maksimovic, lekar, sef Odeljenja Opste drzavne bolnice; Sveta Jovanovic, upravnik poste; Ilija P. Zarzevic, upravnik poste; dr Milos Radojcic, docent Univerziteta; inznjer Djordje Dimitrijevic, docent Univerziteta; dr. Nikola Konstantinovic, profesor Ekonomsko-komercijalne skole; dr. Laza Kostic, profesor Ekonomsko-komercijalne skole; Borivoje Josimovic, skolski nadzornik; Todor Lilic, profesor; Dimitrije Popovic, direktor gimnazije; Nikola Popovic, profesor; Spasenije Prica, direktor gimnazije; Nikola Kuzelj, profesor; Zivojin Djerdjevic, direktor gimnazije; Darinka Stojanovic, direktor gimnazije; inz. Branislav Kojic, docent Univerziteta; dr. Rista Pesaric, docent Univerziteta; inz. Milos Martic, docent Univerziteta; Panta Sobajic, direktor gimnazije; D. L. Spasic, direktor Osiguravajuceg drustva; Milos Petrovic, trgovac; T. Tutunkovic, trgovac; Radoslav Pavlovic, ucitelj; Dusan S. Tomic, profesor Univerziteta; Stevan Stevanovic, docent Univerziteta; inz. Sima Milutinovic; inz. Aleksandar B. Damjanovic, univerzitetski docent; Jordan Petrovic, inzenjer; Dusan J. Vitas, inzenjer; dr. Milos Misirlic, lekar; dr. Vladimir Cavka, lekar; dr. M. Jovcic, lekar, sef Odeljenja; dr Stevanovic Cupara, asistent; Jovan Popovic, inzenjer; Laza Savkov, inzenjer; dr. Stevan Vasojevic, lekar; dr. Milovan Banic, lekar; dr. Petar Martinovic, lekar; Velislav Tomasevic, inzenjer;Milutin Maksimovic, inzenjer; Pavle Djordjevic, inz; dr. Jovanka Magovcevic, lekar; dr. Pavle Tucakovic, lekar; dr. Pavle Radosavljevic, lekar; dr. Dusan Gregoric, lekar; Dusan Kostic, inzenjer; Jelena Djoric, inzenjer; Bogdan Lalkovic, inzenjer; Stevan Hristic, professor Muzicke akademije; K. Manojlovic, professor Muzicke akademije; inz. Simeon Korecin, asistent Univerziteta; Radivoje Gajic, skolski nadzornik; Bogdan Potkonjak, upravitelj skole; Darinka Mitranovic, direktor gimnazije; Kosta Nikoli, direktor gimnazije; Katarina Jovicic, direktor gimnazije; Miomir Sinobad, direktor gimnazije, Pavle Vujic, student prava; Mladen Vukovic, student prava; Momcilo Knezevic, student veterine; Milan Vasovic, kand. inz.; Vekoslav Mandic, student; Mijo Pusic, radnik; Ljubomir Maksimovic, graficarski radnik; Ljubomir Milenkovic, masinski radnik; M. Kolaric, trgovac; Ranko Stamovjevic, trgovac; Milan Mojic, trgovac; Vasa Vasiljevic, trgovac, Dragutin Milicevic, trgovac; Mil. S. Milosevic, ucitelj; Drag. Milanovic, upravitelj skole; Rastimir Jovdjevic, ucitelj; Srbisav Petrovic, ucitelj; Stevan Petrovic, ucitelj; Dragan Grbic, upravitelj skole; Vlad.Piscevic, student prava; Dusan Vukovajac, student; Zarko Cakic, st. prava; Miladin Jevtic, mehanicar; Milorad Djurisic, radnik; Milan M. Milic, graf; Jevta P. Kolakovic, radnik; Dusan Ciric, obuc. radnik; V. Tadic, trgovac; D. Markovic, ucitelj; Drag. Mitrovic, ucitelj; Milan Popovic, muzic.; Franja Pozarkovic, privatni namestenik; Branko Divjan, radnik; Dragan Dodos, radnik; dr Pavle Vukasovic, lekar; dr. Sava Saulic, lekar; dr. Bojan Pirc, lekar; dr. Vladimir Korostovec, lekar; Predrag Anic, ucitelj; Milan Sapinac, upravitelj skole; Drag. Djordjevic, upravitelj skole; Aleksandar Popovic, ucitelj; Tihomir Jevtic, ucitelj; Djordje P. Jelacic, upravitelj skole; Ceda Vukovic, trgova; M. Radivojevic, trgovac; dr. Nadezda Stanojevic, lekar; dr Milorad Cortanovic, lekar; Vitomir Milenkovic, upravitelj poste; Dusan Brkic, trgovac; Marko Lazarevic, trgovac; Zivadin S. Bogdanovic, referent; dr. Vlad. Piletic, nacelnik Sanitetskog odeljenja; Cvetko Cvetkovic, v. savetnik; dr. Nikola Belosavic, lekar; dr. St. Novakovic, lekar, sef odeljenja; Ratomir Milicevic, ekonom; Ljuba Markovic, trgovac; Cedomir Neskovic, radnik; Vasa Mucibabic, radnik; Vojislav Jelenkovic, radnik; Tosa Andjelkovic, radnik; Aleksandar Nikolajevic, radnik; Milorad Vujicic, radnik; Ljubomir Smeglic, radnik; Mile Jovanovic, trgovac; Pavle Zaric, trgovac; Petar Borisavljevic, inzenjer; Djura Ilkic, preduzimac; Mica Dimitrijevic, novinar; Tosa Miletic, trgovac; Branko Karanovic, industrijalac; Milan Kremanac, advokat; Dragisa Stefanovic, industrijalac; Dusan Djuric, marinjski oficir u penziji; Aleksandar Damjanovic, inzenjer; dr. Dimitrije Gostimirovic, lekar; O. Ros, privrednik; Milivoje Dimitrijevic, restorater, Jovan Petrovic, trgovac; Sava Djurasinovic, tipograf; Bora Matic, juvelir, V. Polic, trgovac; Sava Saric, trgovac; R. D. Todorovic, trgovac; S. V. Cvijanovic, inzenjer; Anton Gruber, knjigovezac; Jovan Zivadinovic, knjizar.

About LillyT

:))) Rođena između hipi pokreta i panka; odrasla u socijalizmu zastićena od vremena i prostora. Bila i ostala buntovnik i isterivač "djavola" ničim izazvana. Jos se nije umorila od svog životnog puta hodanja po žici, što joj je bilo i ostalo pretežno zanimanje u večnom opiranju pokusajima drustva da je oblikuje

Postavi komentar